Rogač

Upoznajte rogač, skromno drvo bogatih mahuna

Sjećate se mirisnih kolača od rogača koje su nekad pravile naše bake i mame? Rogač je udomaćen u našoj kuhinji, a pogotovo u dalmatinskoj. To nije ništa čudno jer rogač zapravo i dolazi s istočnog Mediterana, točnije iz Sirije i Palestine, a u prehrani se koristi više od 4000 godina. Ime je dobio po obliku mahune i dolazi od grčke riječi koras, što znači rog.

Rogač ne treba puno, samo topla ljeta

Mahune rastu na samoniklim stablima iz porodice mahunarki, koja rastu među makijom, maslinicima i na kamenitim mjestima u toploj i suhoj mediteranskoj klimi. Drvo rogača može doživjeti i više od 200 godina te visinu i do 15 metara. Mahune narastu do oko 20 centimetara i sazrijevanjem, krajem ljeta, poprimaju tamnosmeđu boju. Rogač je skromno drvo, koje ne traži puno pažnje i brige, pa je rasprostranjeno diljem svijeta, najčešće uz limune i smokve. Najveći su proizvođači rogača u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis. Hrvatska proizvodnja zadovoljava veliku većinu svojih potreba.

Zlatna povijest rogača

Rogač je utkan u povijest čak od vremena Ivana Krstitelja koji je, prema biblijskoj priči, preživio u pustinji zahvaljujući rogaču. Grk Theophratus u svojim bilješkama spominje rogač kao "egipatsku smokvu". Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke. Rimljani su jeli zelene i svježe mahune zbog njihove prirodne slatkoće. Zanimljivo je da su u antičko doba sjemenke rogača služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata jer, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka je jedan karat, a taj naziv se rabi i dan danas. Talijani su sjemenke koristili za izradu krunica, a Izraelci imaju festival posvećen rogaču. U Hrvatsku su rogač donijeli stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu, nekoliko stoljeća prije Krista. Tada je posađen čak i na Visu, a Šolta ima i mjesto koje nosi ime Rogač.

Mahune pune blagodati
Mahune rogača skrivaju brojne prednosti za naše zdravlje. Rogač djeluje antiseptički, antibakterijski, antioksidativno i antivirusno, a sadrži vitamine A, E, D, B kompleks, kalij, kalcij, magnezij i ostale. Bogat je i polifenolima koji štite srce i krvne žile te smanjuje kolesterol. Odličan je diuretik, djeluje blagotvorno na probavu zbog visokog udjela vlakna. Ujedno smanjuje apetit zbog čega je odličan izbor za one koji paze na težinu. Rogač je idealan i za one koji boluju od dijabetesa jer snižava povišenu razinu šećera u krvi. Učinkovit je protiv astme i alergija. Ublažava proljev kod dojenčadi i djece jer pospješuje apsorpciju vode. Odlično djeluje na cjelokupan organizam, štiti ga od toksina i jača imunitet, a smanjuje tjeskobu i nervozu.

Uživajte u prirodnoj slatkoći

Mahuna rogača može se mljeti sirova i prepečena, a sjemenke su idealne za zgušnjavanje krema i pudinga. Rogač je prirodno slatka namirnica koja podsjeća na kakao, pa za pripremu slatkih jela nije potrebno dodavati šećer. Rogačevo brašno koristi se kao stabilizator i sredstvo za potamnjivanje u pekarstvu, pripremi sladoleda, pripravcima za salatne preljeve i umake, kod proizvodnje sira i salama, konzerviranih mesnih i ribljih proizvoda, senfa želea i voćnih punila. Rogač je i idealna poslastica za kućne ljubimce koji ne smiju jesti čokoladu jer ne sadrži teobromin koji je za njih toksičan. Mnoge pseće i mačje poslastice rade se upravo od rogačevog brašna.

Povezano

Povezani proizvodi :